• O savezu
  • Novosti

Hrvatski košarkaški savez

POVIJEST KOŠARKE U HRVATA

Povijest hrvatske košarke duboko je utkana u europsku i svjetsku sportsku baštinu. Počeci organizirane košarke na ovim prostorima sežu u 1924. godinu, kada je Amerikanac William Weilland u Zagrebu predstavio novu sportsku igru koja će desetljećima kasnije postati jedan od simbola hrvatskog sporta.

Košarku je u Hrvatskoj prvo upoznao glavni grad. Zbog toga i Kruno Sabolić (2005) kaže „Basketball je ime košarka dobio u Zagrebu“. Prva propagandna košarkaška utakmica održana je 27. siječnja 1929. godine između ženskih ekipa SK Građanski i Akademski SK,  a tek nakon što su se prevela pravila iz Čehoslovačke, Italije i Amerike, u hrvatsku košarku uvedeni su obruč i tabla te se kao sport košarka počela širiti diljem Lijepe Naše.

OSNIVANJE HRVATSKOG KOŠARKAŠKOG SAVEZA

Tijekom razdoblja zajedničke države hrvatski su košarkaši, treneri i klubovi imali ključnu ulogu u najvećim uspjesima tadašnje reprezentacije i klupske košarke. Igrači iz Hrvatske osvojili su čak 27 od ukupno 60 olimpijskih medalja te sudjelovali u gotovo svim najvećim reprezentativnim uspjesima toga vremena.

Posebno mjesto u povijesti europske klupske košarke zauzimaju KK Split, nekadašnja Jugoplastika i POP 84, te KK Cibona, koji su osvajanjem najprestižnijih europskih natjecanja ispisali zlatne stranice hrvatskog sporta.

Samostalni Hrvatski košarkaški savez osnovan je 17. studenoga 1991. godine, kada je hrvatska košarka krenula putem neovisnog razvoja i međunarodnog priznanja. Prvi predsjednik bio je Boris Lalić, a glavni tajnik Mihovil Nakić. Već 19. siječnja 1992. Savez je postao punopravni član FIBA-e, čime je košarka u Hrvata dobila pravo samostalnog nastupa na svim međunarodnim natjecanjima, a baš u 1992. hrvatski su košarkaši osvojili srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni gdje su u finalu igrali protiv američkog Dream Teama.

Iste godine pokrenuta su i nacionalna klupska natjecanja – A-1 muška liga i A-1 ženska liga (danas Premijer muška i Premijer ženska liga). Uz njih je postupno ustrojen i sustav nižih liga te natjecanja diljem Hrvatske. Kao najviši rangovi muške i ženske košarke, ta natjecanja i danas predstavljaju temelj razvoja hrvatske košarke.

HRVATI MEĐU NAJBOLJIMA NA SVIJETU

Poseban ponos domaće košarke predstavlja činjenica da čak pet hrvatskih velikana (Krešimir Ćosić, Dražen Petrović, Mirko Novosel, Dino Rađa i Toni Kukoč) ima mjesto u Naismith Memorial Basketball Hall of Fame, što Hrvatsku svrstava među najuspješnije košarkaške nacije u odnosu na broj stanovnika. Istaknuto mjesto hrvatski predstavnici imaju i u FIBA Hall of Fame.

Danas Hrvatski košarkaški savez nastavlja graditi tradiciju izvrsnosti kroz razvoj svih razina košarke, od najmlađih uzrasta i lokalnih klubova do nacionalnih reprezentacija i vrhunskog sporta, s ciljem očuvanja bogate baštine i stvaranja novih generacija hrvatskih košarkaških uspjeha.

USPJESI HRVATSKE MUŠKE SENIORSKE REPREZENTACIJE

Hrvatska košarkaška reprezentacija već je 1992. godine prvi put samostalno nastupila na velikom međunarodnom natjecanju – Olimpijskim igrama u Barceloni. Na opće oduševljenje ratom pogođene domovine, reprezentacija je osvojila srebrnu medalju i tako odmah ispisala jednu od najvažnijih stranica hrvatskog sporta. Direktor reprezentacije bio je Mirko Novosel, izbornik Petar Skansi, dok je pomoćni trener bio tada mladi Aleksandar Petrović.

Put do finala bio je iznimno zahtjevan. Hrvatska je nastupala u skupini A, gdje je pobijedila Brazil (93:76), izgubila od moćnog američkog Dream Teama (70:103), a zatim svladala Španjolsku (88:79), Njemačku (99:78) i Angolu (73:64). U četvrtfinalu su izabranici Petra Skansija uvjerljivo pobijedili Australiju (98:65), dok je u polufinalu Hrvatska nakon velike borbe svladala reprezentaciju Zajednice Nezavisnih Država. Nakon dramatične pobjede, Skansi je u nevjerici izjavio: „Majko moja, kako smo ovo dobili!“

Dana 8. kolovoza 1992. godine cijeli je sportski svijet pratio povijesno olimpijsko finale u Barceloni. U dvorani pred 14 tisuća gledatelja Hrvatska se suprotstavila američkom Dream Teamu predvođenom Michaelom Jordanom. Hrvatska je tijekom utakmice čak i povela rezultatom 24:23, što je legendarni komentator Slavko Cvitković popratio riječima: „Tako je! Spusti se, Franjo!“

Iako je susret završio pobjedom SAD-a, hrvatska reprezentacija ostavila je neizbrisiv trag. Hrvatska, tada mlada država pogođena ratom, igrala je olimpijsko finale protiv možda najjače momčadi u povijesti košarke. Dražen Petrović postigao je dva poena više od Jordana, dok je Toni Kukoč upisao tri asistencije više od Magica Johnsona.

Hrvatski „Dream Team“ iz 1992. činili su: Dražen Petrović, Dino Rađa, Toni Kukoč, Franjo Arapović, Arijan Komazec, Alan Gregov, Aramis Naglić, Vladan Alanović, Danko Cvjetičanin, Velimir Perasović, Žan Tabak i Stojko Vranković. Izbornik je bio Petar Skansi, a pomoćni trener Aleksandar Petrović.

Nakon olimpijskog srebra uslijedilo je Europsko prvenstvo 1993. godine u Njemačkoj. Uoči prvenstva hrvatsku je javnost pogodila velika tragedija – 7. lipnja 1993. godine u prometnoj nesreći poginuo je kapetan reprezentacije Dražen Petrović. Nakon najbolje NBA sezone u karijeri i osvajanja prve velike medalje za Hrvatsku, prerano je napustio košarkaške parkete „košarkaški Mozart“.

Unatoč velikoj boli i razmišljanjima hoće li uopće nastupiti, reprezentativci su na nagovor izbornika ipak zaigrali na prvenstvu te osvojili brončanu medalju pobjedom protiv Grčke (99:59). Bila je to prva hrvatska košarkaška bronca.

Drugu brončanu medalju Hrvatska je osvojila na Svjetskom prvenstvu u Torontu 1994. godine. Nakon poraza od Rusije u polufinalu, Hrvatska je u utakmici za treće mjesto ponovno svladala Grčku (78:60). Toni Kukoč tada je netom potpisao za Chicago Bullse, dok je Dino Rađa izabran u najbolju petorku prvenstva. Izbornik reprezentacije bio je Giuseppe Giergia – legendarni igrač KK Zadra, poznat i pod imenom Josip Đerđa.

Treća brončana medalja osvojena je na Europskom prvenstvu u Ateni 1995. godine pod vodstvom izbornika Aleksandra Petrovića. Hrvatska je u polufinalu izgubila od Litve (80:90), no u borbi za treće mjesto ponovno je bila bolja od Grčke (73:68).

Uz natjecateljske uspjehe, Hrvatska je bila i domaćin jednog od najvažnijih predolimpijskih događaja, čime je dodatno potvrdila svoj status u europskoj i svjetskoj košarci te važnu ulogu u globalnom kvalifikacijskom sustavu za Olimpijske igre. Hrvatska je tako 2021. organizirala Olimpijski kvalifikacijski turnir u Splitu, 2023. osvojila pretkvalifikacijski olimpijski turnir u Turskoj, a potom godinu dana poslije (2024.)  nastupila na Olimpijskom kvalifikacijskom turniru u Grčkoj.

USPJESI MLAĐIH KATEGORIJA HRVATSKE REPREZENTACIJE

2023. – Hrvatska 3x3 U17 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu

2022. – Hrvatska ženska U16 reprezentacija – brončana medalja na Europskom prvenstvu

2018. – Hrvatska U20 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

2018. – Hrvatska U16 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu (MVP Roko Prkačin)

2015. – Hrvatska U19 reprezentacija – srebrna medalja na Svjetskom prvenstvu

2014. – Hrvatska U18 reprezentacija – brončana medalja na Europskom prvenstvu

2013. – Hrvatska U18 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

2012. – Hrvatska U18 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu (MVP: Dario Šarić)

2012. – Hrvatska U17 reprezentacija – brončana medalja na Svjetskom prvenstvu

2011. – Hrvatska U16 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu (MVP: Mario Hezonja)

2010. – Hrvatska U16 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu (MVP: Dario Šarić)

2010. – Hrvatska ženska U16 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

2009. – Hrvatska U19 reprezentacija – brončana medalja na Svjetskom prvenstvu

2008. – Hrvatska U18 reprezentacija – brončana medalja na Europskom prvenstvu

2002. – Hrvatska U18 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu

2001. – Hrvatska ženska U16 reprezentacija – brončana medalja na Europskom prvenstvu

2000. – Hrvatska U18 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

1999. – Hrvatska U19 reprezentacija – brončana medalja na Svjetskom prvenstvu

1998. – Hrvatska U18 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

1996. – Hrvatska U18 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu (MVP: Josip Sesar)

1995. – Hrvatska U16 reprezentacija – zlatna medalja na Europskom prvenstvu

1994. – Hrvatska U18 reprezentacija – srebrna medalja na Europskom prvenstvu

Tijela saveza

Predsjednik: Nikola Rukavina
Glavni tajnik: Josip Jerko Vranković

ČLANOVI UO-a HKS-a:

NIKOLA RUKAVINA – predsjednik
ROBERT JURKOVIĆ – dopredsjednik
BERNARD BUDIMIR
DRAGUTIN ČRNJEVIĆ
IVAN MATANČIĆ
JOSIP MILAKOVIĆ
ZORAN MILIŠA
ZDRAVKO RUPNIK
VICE SEP
GORAN TRŠKA
MIROSLAV VAGNER
MARIN VRSALJKO

NADZORNI ODBOR HKS-a:

ANTE KARDUM – predsjednik
VELIMIR DOŠEN
MARKO MILIČIĆ
TVRTKO NOVAKOVIĆ
JOSIP SAMARDŽIĆ

STEGOVNI SUD HKS-a:

MATO GRGIĆ – predsjednik
IVONA KRSTANOVIĆ – dopredsjednik
IVAN GADŽE
KRISTIJAN JELIĆ
ZLATKO MATEŠA
SRĐAN SRDOČ
ERNIS TEROVIĆ
PETRA VATAVUK
MILIDAR VOJNOVIĆ

ARBITRAŽA HKS-a

KREŠIMIR ŠKARICA – predsjednik
MARO OGRESTA – dopredsjednik
ČEDO MAJSTOROVIĆ
MARKO MATULJA
IGOR MEDVED
DUŠKO MIOČIĆ
MARIJETA PAVLOVIĆ
MIRKO PODRUG
JURICA SMILJANIĆ

Sabor HKS-a

  • Ivan Dobričić (KS Brodsko-posavske županije)
  • Mladen Lončarić (KS Brodsko-posavske županije)
  • Miroslav Vagner (KS Brodsko-posavske županije)
  • Josip Bačić (KS Dubrovačko-neretvanske županije)
  • Darko Kunce (KS Dubrovačko-neretvanske županije)
  • Igor Franković (KS Istarske županije)
  • Neven Ćus (KS Istarske županije)
  • Zoran Ćato (KS Istarske županije)
  • Šime Vidulin (KS Istarske županije)
  • Boris Grgurić (KS Karlovačke županije)
  • Kristina Peris (KS Karlovačke županije)
  • Branko Šavor (KS Karlovačke županije)
  • Dražen Jalšovec (KS Koprivničko-križevačke županije)
  • Siniša Benotić (KS Koprivničko-križevačke županije)
  • Zdravko Rupnik (KS Koprivničko-križevačke županije)
  • Stjepan Sabljić (KS Koprivničko-križevačke županije)
  • Dragutin Črnjević (KS Krapinsko-zagorske županije)
  • Goran Tomek (KS Krapinsko-zagorske županije)
  • Nikola Rukavina (KS Ličko-senjske županije)
  • Mario Strilić (KS Ličko-senjske županije)
  • Bruno Kovačić (KS Međimurske županije)
  • Danijel Perčić (KS Međimurske županije)
  • Stjepan Novak (KS Međimurske županije)
  • Miroslav Kontrec (KS Osječko-baranjske županije)
  • Ivan Matančić (KS Osječko-baranjske županije)
  • Robert Majstorović (KS Osječko-baranjske županije)
  • Zoran Uranjek (KS Osječko-baranjske županije)
  • Hrvoje Benić (KS Požeško-slavonske županije)
  • Vladimir Englman (KS Požeško-slavonske županije)
  • Robert Jurković (KS Primorsko-goranske županije)
  • Željko Miletić (KS Primorsko-goranske županije)
  • Zoran Pjevalica (KS Primorsko-goranske županije)
  • Vice Sep (KS Primorsko-goranske županije)
  • Duško Miočić (KS Primorsko-goranske županije)
  • Darko Kotaranin (KS Sisačko-moslavačke županije)
  • Mario Lađević (KS Sisačko-moslavačke županije)
  • Damir Basarić (KS Splitsko-dalmatinske županije)
  • Teo Čizmić (KS Splitsko-dalmatinske županije)
  • Ivan Jurčević (KS Splitsko-dalmatinske županije)
  • Ante Milković (KS Splitsko-dalmatinske županije)
  • Stipe Bralić (KS Šibensko-kninske županije)
  • Joško Krička (KS Šibensko-kninske županije)
  • Josip Milaković (KS Šibensko-kninske županije)
  • Darko Brezovec (KS Varaždinske županije)
  • Nino Gregorina (KS Varaždinske županije)
  • Dražen Štrok (KS Varaždinske županije)
  • Robert Cenger (KS Virovitičko-podravske županije)
  • Robert Fritz (KS Virovitičko-podravske županije)
  • Branko Krekman (KS Vukovarsko-srijemske županije)
  • Dražen Pejić (KS Vukovarsko-srijemske županije)
  • Tomislav Kabić (KS Zadarske županije)
  • Željko Predovan (KS Zadarske županije)
  • Boris Skroće (KS Zadarske županije)
  • Božo Škara (KS Zadarske županije)
  • Marin Vrsaljko (KS Zadarske županije)
  • Danira Bilić (KS Zagreba)
  • Bernard Budimir (KS Zagreba)
  • Lea Fabbri (KS Zagreba)
  • Boris Gnjidić (KS Zagreba)
  • Marijan Pojatina (KS Zagreba)
  • Neven Vranković (KS Zagreba)
  • Tomislav Zebić (KS Zagreba)
  • Darko Ćopić (KS Zagrebačke županije)
  • Miro Kelečić (KS Zagrebačke županije)
  • Igor Mužina (KS Zagrebačke županije)
  • Mislav Ćimić (Hrvatska udruga zdravstvenih djelatnika u košarci)
  • Tomislav Vovk (Udruga hrvatskih košarkaških sudaca)
  • Marko Ereš (Udruga 3x3 Hrvatska)
  • Udruga hrvatskih košarkaških sudaca

    Udruga hrvatskih košarkaških sudaca osnovana je 27. rujna 1992. u Puli na sjednici Osnivačke skupštine Sabora Udruge hrvatskih košarkaških sudaca. Za prvog predsjednika Udruge izabran je profesor Ivica Slipčević iz Šibenika, a prva tajnica bila je gospođica Nadica Kopejtko. Predsjednici Udruge još su bili Danko Radić iz Šibenika, Ante Kardum iz Slavonskog Broda, Tonči Anzulović iz Zagreba te Mladen Lončarić iz Brodskog Stupnika.

    Naziv: Udruga hrvatskih košarkaških sudaca
    Skraćeni naziv: UHKS
    Engleski naziv: Association of Croatian Basketball Referees

    Udrugu hrvatskih košarkaških sudaca čine Upravni odbor, Nadzorni odbor, Stegovni sud i Stručna komisija.

    Predsjednik UHKS-a: Tomislav VOVK
    Dopredsjednik UHKS-a: Alfred JOVOVIĆ
    Tajnik UHKS-a: Krunoslav HOLJEVAC

    Upravni odbor UHKS-a:

    Alfred JOVOVIĆ
    Luka KARDUM
    Krunoslav PEIĆ
    Denis HADŽIĆ
    Danijel PERČIĆ
    Željko MILETIĆ

    Nadzorni odbor UHKS-a:

    Damir BASARIĆ – predsjednik
    Tomislav ERCEGOVIĆ
    Mario GOLEŠ

    Stegovni sud UHKS-a:

    Miroslav BRAICA – predsjednik
    Damir KANCELJAK
    Nikola PERLIĆ
    Krešimir KATIĆ

    Stručna komisija UHKS-a:

    Tomislav HORDOV
    Dubravko MUHVIĆ
    Milan ČANKOVIĆ
    Siniša HERCEG
    Josip RADOJKOVIĆ
    Zoran PJEVALICA
    Božo PERKOVIĆ

    CILJ: Udruga je osnovana u cilju promicanja, razvitka i unapređenja košarkaškog sporta kroz košarkaško suđenje.

    DJELATNOSTI KOJIMA SE OSTVARUJE CILJ: Doprinosi razvitku i unapređenju košarke kroz sudačku djelatnost, sprovodi odluke i programe UHKS, podiže športsku kulturu, duh i etiku svojih članova, potiče razvitak sudačke djelatnosti putem školovanja, usavršavanja i organiziranja strukovnih seminara u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

    Provodi i kontrolu tjelesne spreme sudaca i unapređuje istu putem treninga, testiranja i športskih susreta s drugim udrugama.

    Prati zbivanja na području košarkaškog športa i sudačke djelatnosti. Izdaje svoje glasilo i oglašava se putem postojećih glasila, surađuje s Udrugom hrvatskih košarkaških trenera, Udrugom zdravstvenih djelatnika u košarci i Udrugom igrača i igračica.

    Vodi evidenciju svog članstva,sudjeluje putem svojih predstavnika u radu Sabora HKS i Upravnog odbora HKS,obavlja i druge poslove i zadaće utvrđene Zakonom, Statutom HKS i Statutom UHKS.

    Službena web stranica Udruge hrvatskih košarkaških sudaca: www.uhks.hr
    Službena košarkaška pravila možete pogledati ovdje.
    Službena tumačenja košarkaške igre pogledajte ovdje.

    Hrvatska udruga zdravstvenih djelatnika u košarci

    Osnivačka skupština HUZDUK održana je 14. studenog 1998. u Zadru. Inicijatori osnivanja ove udruge su: Ivo VIDOVIĆ, Božen PIVALICA, Teo BRATANIĆ, Mladen SRZENTIĆ, Ivan FATTORINI, Marko PRENĐA, Sandi STOŠIĆ, Miroslav SMERDELJ, Miran MARTINAC, Javor VRDOLJAK.

    Udruga 3x3 Hrvatska

    Predsjednik: Marko Ereš
    Tajnik: Davor Pejčinović
    E-mail: 3x3hrvatska@gmail.com

    Hrvatski košarkaški savez
    Cebini 39, 10010 Zagreb, HR
    +385 (0) 1 3688 950
    office@hks-cbf.hr
    Copyright © 2026. Hrvatski košarkaški savez. Sva prava pridržana. Izrada i održavanje: Creative Media™